Najznačajnija odredišta u zaleđu
Nacionalni park Krka
Nacionalni park Krka obuhvaća područje uz rijeku Krku koja teče dubokim i živopisnim kanjonom dugim 75 km, tvoreći bučne slapove, poput veličanstvenog Roškog slapa i fantastičnog Skradinskog buka (45,7 m), najvećih sedrenih kaskada u Europi. Otok Visovac smješten je usred proširenja nalik jezeru, gdje je zelena voda stvorila kršku visoravan iznjedrivši harmoničan spoj prirodne i povijesne baštine. Otok, koji su kroz stoljeća marljivog rada redovnici preobrazili u šarmantno mjesto puno stabala, šarenog cvijeća, voća i povrća, neodoljiva je atrakcija koja jednako privlači i brojne hodočasnike i turiste.
Park prirode Velebit
Velebit je najduža hrvatska planina. Cijelom dužinom od 150 kilometara Velebit, zajedno s dva nacionalna parka i nizom manjih posebno zaštićenih područja, zaštićen je kao park prirode. S preko 2.000 četvornih kilometara površine, Park prirode Velebit najveće je zaštićeno područje Hrvatske. Ta veličanstvena planina ima dva lica, surovu golet na primorskoj i nepregledne šume na kontinentalnoj strani. Područje obiluje prirodnim vrijednostima, kao što su neobične formacije stijena, divlji kanjoni, duboke jame i spilje te je posebno bogato endemskim vrstama biljaka i životinja. Zbog posebne prirodne vrijednosti, UNESCO je 1978. godine planinu Velebit uvrstio u međunarodnu mrežu rezervata biosfere – MAB.
Riječni sustav Krke
Značajni krajobraz rijeke Krke od Skradinskog mosta do ušća zaštićen je od 1968. godine. Lokalitet je tipična potopljena riječna dolina, gdje zapravo cijelo područje od Skradina do Tvrđave sv. Nikole tvori ušće. Uzvodno od granica nacionalnog parka rijeka ima dijelom kanjonski, a dijelom nizinski tok te izvire podno slapa Topoljski buk. Na tom joj se putu pridružuju brojni pritoci, npr. rijeka Krčić koja se ističe svojim dubokim i pitoresknim kanjonom. Posebno treba istaknuti meandriranje Krke u nizinskom dijelu toka, koje je iznimno rijetko u krškim reljefima te neke izvanredne sedrene staze koje se protežu ovim područjem koje presuši tijekom ljetnih mjeseci.
Vrela Cetine
Lokalitet Vrela Cetine s površinom od 29,81 ha zaštićen je kao krajolik od posebnog značaja od 1972. godine. Ovo područje sadrži niz krških vrela, s tri glavna koja se nalaze podno Dinare. Vrela privlače pozornost svojom izrazitom bistrinom, modrozelenom bojom i dubinom, a jedno od njih (Veliko vrilo) potopljeni je speleološki objekt od preko 150 m dubine. Nedaleko od vrela nalazi se najstarija starohrvatska crkva u Hrvatskoj, crkva sv. Spasa, podignuta u 9. stoljeću.
Kanjon rijeke Čikole
Pitoreskni kanjon rijeke Čikole, najveće pritoke rijeke Krke, zaštićen je kao značajan krajobraz od 1965. godine. Ovaj veličanstveni kanjon mjestimično je dubok i do 130 m, a lokalitet je i izniman geomorfološki i hidrološki fenomen krškog krajobraza. Ovaj je lokalitet iznimno važan jer su u njegovim špiljama pronađeni tragovi ljudske prisutnosti iz doba paleolitika (oko 18.000 godina pr. n. e.). Flora i fauna kanjona sadrže 298 vrsta biljaka, 4 vrste riba, 4 vrste vodozemaca i 22 vrste sisavaca, od kojih su najbrojniji šišmiši.
Park prirode Dinara
Stjenoviti dinarski planinski lanac tvori prirodnu granicu između Hrvatske i Bosne te sadrži neke od izuzetno lijepih pješačkih staza i nudi spektakularan panoramski pogled. Istoimeni vrh Dinara, u obliku kamene ljudske glave, sa svojim je 1.831 metrom najviši vrh u Hrvatskoj te s desecima drugih veličanstvenih vrhova privlači brojne avanturiste u potrazi za krajobrazima koji oduzimaju dah i samoćom koja ispunjava zadovoljstvom. Planina je prirodno stanište mnogim endemskim i ugroženim vrstama koje pronalaze utočište u manje pristupačnim područjima planinskog lanca.
Geološki spomenik prirode Stara straža
Formacija stijena pod nazivom Stara straža zaštićena je kao značajan krajobraz od 1961. godine i nalazi se nekoliko kilometara od Knina na cesti prema Gračacu. Ovaj lokalitet koji obuhvaća površinu od 1,17 ha posebno je zanimljiv zbog lijepo vidljivih bora u kamenu širine oko 15 m i visine oko 5 m, koje predstavljaju valovito svijene slojeve Zemljine kore nastale pod utjecajem bočnog tlaka uslijed pomaka stijenske mase. Stara straža vrlo je važna zbog karakterističnih profila, i to paleontoloških, mineraloških, petrografskih i sedimentoloških, zanimljivih za učenje geoloških pojmova kao što su slojevitost, bore i rasjedi.