Niste baš neki tehničar i nerviraju vas treskanje i prašina? Više volite dobri stari, cestovni biciklizam? Onda je ovo tekst baš za vas, jer u sljedećim ćemo vam redcima dati nekoliko prijedloga za bicikliranje u Šibensko-kninskoj županiji, a da ne skrenemo s ceste. Naši prijedlozi označenih ruta za cestovni biciklizam, samo su kap u moru ponude koja vas čeka na web stranici bike&hike. Tamo pak možete pronaći kompletan popis svih označenih biciklističkih staza na području Šibensko-kninske županije, zajedno sa njihovim tehničkim opisima i gps tragovima.¸
10 sela
Ako boravite na širem primoštenskom području, onda bi vam svakako preporučili da odvozite stazu broj 103, nazvanu „10 sela“. Riječ je u ruti po cestama primoštenskog zaleđa po lokalnim cestama na kojima nema previše prometa, što će vam omogućiti da se vozite nešto bezbrižnije i uživate u pogledima. Staza je idealna za upoznavanje sa zaleđem Primoštena jer prolazi kroz većinu njegovih zaselaka, koji definitivno nude onaj dašak stare tradicionalne Dalmacije. Stare kamene kuće kakve je sve rjeđe vidjeti u Dalmaciji ovdje još uvijek ponosno stoje i odolijevaju zubu vremena. Iako ih je nažalost sve manje, dovoljno ih je vidjeti nekoliko da shvatite koliko je težak život na ovim prostorima bio u prošlosti. Staza je duga 23,8 kilometara a kreće iz središta Primoštena prema zaseoku Supljak. Već na vrhu prvog uspona oduševit će vas panorame Primoštena, slavnih vinograda Babića na Bucavcu i kip Gospe od Loreta na vrhu brda Gaj. Prvi uspon ujedno je i najteži dio rute, jednom kada se popnete na plato, velikih brda više nema, no definitivno nije ni ravno. Slijede sela primoštenskog kraja, redaju se jedno po jedno Drage, Široke, Bratski dolac i ostala, a uz cestu i oko svakog od zaselaka vide se mukotrpni plodovi ljudskog rada. Maslinici i vinogradi, prava iskonska Dalmacija. Nipošto nemojte propustiti priliku i za vrijeme svog boravka na primoštenskom području ne probati domaće maslinovo ulje i čuveno primoštensko vino Babić. U selima na ovoj stazi možete ih kupiti na svakom koraku, a tu su i brojna seoska domaćinstva kojima možete na najbolji način vidjeti kako idu uz pravu dalmatinsku spizu. Za kraj rute čeka vas dugački spust od Vadlja prema središtu Primoštena i još jednom uživanje u prekrasnim pogledima koji sežu sve do Kornatskog otočja.
„Stotka“ za pamćenje
Naš sljedeći prijedlog je pravi sportski. Svaki pravi biciklist barem je jednom u životu odvalio „stotku“ (100km) na biciklu pa čak i ako je nakon toga jedva mogao hodati. Ako su vam „stotke“ rutina, onda će vam se naš sljedeći prijedlog definitivno svidjeti, a ako se se pak nikad niste odvalili na ovakav poduhvat, evo vam sjajnog prijedloga rute na kojoj vam definitivno neće biti dosadno i tih stotinjak kilometara će vam proći u trenu. Za ove potonje ipak mali savjet za svaki slučaj: obavezno ponesite dovoljno hrane za ovaj poduhvat, tijelu treba energija. „Stotka“ o kojoj pišemo službeno je staza broj 412 nazvana „Od Knina do Nacionalnog parka Krka“. Iz naslova je jasno da staza počinje u Kninu, ali vi se naravno ovaj krug možete započeti i u Drnišu ili bilo kojem od drugih mjesta na ruti. Mi ćemo pak školski, cestom od Knina prema Kistanjama. Prvi vas ozbiljan test čeka već na izlasku iz Zvonimirovog grada, no nakon prvog uspona, čeka vas dugi period ravnog terena i krstarenje prema Kistanjama. Dinara će vam ostati iza leđa, pogled na Prominu s lijeve strane osiguran je većim dijelom ove dionice, a desno u daljini za vedrih dana vidjet će se Velebit. Nakon što prođete Kistanje, u selu Varivode potrebno je skrenuti lijevo prema Roškom slapu. Nakon što prođete selo Ićevo započinje zabavan vijugav spust u kanjon rijeke Krke prema Roškom slapu, jednoj od najvećih atrakcija Nacionalnog parka Krka. Sam prelazak preko mostića na Krki i pogled na djelić Roškog slapa biti će dovoljan da vas oduševi, a ako imate vremena i siđete s bicikla i obiđete ga malo detaljnije, tek tada ćete ga upoznati u svoj njegovoj ljepoti. Slijedi dugački uspon na miljevačku stranu kanjona Krke, no prilično je blag, a uz prekrasne poglede na rijeku praktički ga nećete ni osjetiti. Ok, hoćete, lažemo vam malo, ali samo u želji da ne odustanete. Dolaskom na Miljevce skrećete desno prema Brištanima i Bačićima. Dolaskom na veliki kružni tok staza radi mali detour prema Visovcu. Onima od vas koji imaju 100 km u nogama, svakako preporučamo da se spustite do Visovačkog jezera na sredini kojem se nalazi i istoimeni otočić sa franjevačkim samostanom. Uspon nazad je prilično zahtjevan, pa onima koji nisu sigurni hoće li imati snage da odrade ovih 100 km do kraja, preporučamo da Visovačko jezero pogledaju s vrha, bez spuštanja do jezera. Od kružnog toka ruta nastavlja dalje kroz Miljevačka sela prema Drnišu. Idealna prilika da osjetite atmosferu sela dalmatinskog zaleđa i kraj koji je nadaleko poznat po svom pršutu. Ovaj puta vam ne lažemo, drniški pršut uistinu je najbolji, a i ovdašnji vinari imaju što za reći. Kvalitetnih seoskih domaćinstava naći ćete ovdje na svakom koraku, pršut, sir iz mišine, jela ispod peke i dobro vino možete kušati u doslovce svakom od njih. Ali tek nakon što završite „stotku“, jer treba još dopedalati od Drniša do Knina. Uglavnom po ravnom, i pazeći na promet jer ovo je ipak prometnija cesta. Ne brinite, stići ćete se nauživati u pogledu na veličanstvenu Dinaru i najviši vrh Hrvatske koji će vas pratiti sve do kraja puta. Za kraj, posljednji izazov, kratki ali strmi uspon na Vrbnik koji će vam najbolje dati odgovor na pitanje koliko je goriva ostalo u nogama i u kakvoj ste formi.
Kad brnistra cvate
I naš posljednji, ali ništa manje zanimljiv prijedlog za cestovnu turu je ruta 229„Put Brnistre“. Ako slučajno ne znate što je brnistra, vožnja ovom rutom u proljetnim mjesecima to će vas svakako naučiti. Ova prekrasna biljka koja cvjeta žutim cvjetovima rasprostranjena je svugdje po Dalmaciji, a na predjelima gdje je ima više, zažuti čitava brda i stvori prekrasne prizore za vaše fotografije. Staza starta iz Vodica i nastavlja prema Tribunju, gdje se također možete uključiti. Kružnog je karaktera pa će vas nakon svojih 34,5 kilometra vratiti do početne točke. No prije toga, provest će vas malo vodičkim i tribunjskim krajem, posjetiti i zaleđe pa se opet vratiti do mora. U svom prvom dijelu od Vodica i Tribunja prema Ivinju vozi se lokalnom cestom bez puno prometa, a zatim se izlazi na cestu prema Murteru koja je ipak puno prometnija. Ruta potom prelazi Jadransku magistralu i potom se penje prema Dazlini i Putičanjima, selima u zaleđu. Promet je ovdje ponovo slabiji, a krajolik prekrasan za uživanje. Pogađate već, najljepše je kad brnistra cvate. Po dolasku na veliko križanje kod Poduzetničke zone skreće se desno i preko Grabovaca i Gaćeleza vraća natrag prema Vodicama. A tamo je, kao i u Tribunju uvijek živo. A nakon dobre cestovne vožnje nema ništa ljepše nego vratiti izgubljene kalorije. Uz bogatu ponudu restorana i kafića u Vodicama i Tribunju, to vam ne bi trebao biti nikakav problem.