Šibensko-kninska županija svakako je jedna od najljepših destinacija za bicikliranje u Hrvatskoj. Njene prirodne ljepote ne treba posebno predstavljati, no pravi biciklisti znaju da samo na biciklu možete otići do nekih inače nepristupačnih mjesta i za to biti nagrađeni prekrasnim pogledima i panoramama. Ma šta vam tko pričao, neki su pogledi ipak ljepši od drugih. Za sve vas koji volite okretati pedale, donosimo vam nekoliko zanimljivih prijedloga za staze s najljepšim pogledima u Šibensko-kninskoj županiji. U ovom tekstu naići ćete na samo neke od njih, a ukoliko vam bude malo, ideje za ostale označene rute možete pronaći na web stranici bike&hike gdje se nalazi popis svih označenih staza za bicikliranje, zajedno sa njihovim tehničkim opisima i gps tragovima. Pa krenimo!
S Promine se vidi Šolta?
Nećemo vam sigurno otkriti toplu vodu kad kažemo da se za najljepše poglede treba najviše pomučiti. To zapravo znači da vas čeka mnogo uspona ili u prijevodu jako puno muke i znojenja. I što se na veću visinu penje, to u pravilu znači i više ljepote. A u Šibensko - kninskoj županiji nema baš puno mjesta koja se mogu pohvaliti da su na većoj visini od Promine. Staza 302 „Promina“, odvest će vas na 1147 metara visok vrh Čavnovka na vrhu planine Promine. Iz središta Drniša preko sela Lišnjak, široki će vas makadamski put odvesti do samog vrha i pritom vam otkriti najljepše predjele ove prekrasne planine. Na putu do vrha čeka vas i planinski izvor Mali točak, a hladna bistra voda koja izlazi iz stijene, jednostavno vas mami da se zaustavite čak i ako ste dobro opskrbljeni zalihama. Nećemo vas lagati, fizički je teško, ali sve se to naplati jednom kada se stigne do vrha, jer od tamo se otvara pogled doslovce u svim smjerovima. Na dlanu su vam i Knin, i Bukovica, Petrovo polje....ma čitava županija i mnogo više. Dovoljno je reći da se za burnih, bistrih dana sa vrha Promine vide čak i najudaljeniji hrvatski otoci poput Sveca i Biševa (Šolta ipak ne. Op.a). A kada se nauživate pogleda, slijedi užitak spuštanja koji traje više od 20 minuta. Staza se spušta prema Siveriću, te se preko Badnja vraća u centar Drniša. A tamo se uvijek možete opustiti uz dobru peku, slavni drniški pršut, domaći sir i vino.
S vjetrom u kosi do vjetrenjača
Staza koja će vas dobro izmoriti, upoznati s najljepšim dijelovima primoštenskog i grebaškog kraja i još uz to nagraditi prekrasnim panoramama, svakako je staza 107 „Vjetrenjače“. Vjerojatno već pogađate zašto baš ovo ime, ali polako, idemo po redu. Staza službeno započinje u Primoštenu i penje se prema primoštenskom zaleđu. Već na vrhu prvog uspona, zastanite i okrenite se, prekrasna panorama Primoštena napunit će vas energijom za dalje. Put dalje vodi šumskim putevima preko zaselaka primoštenskog zaleđa, spušta se prema dolini Grebaštice odakle započinje uspon na 480 metra visok vrh Orlice, na kojem se nalazi vjetropark. Uspon je dosta strm i zahtjevan, pogotovo pri samom kraju, ali zato su pogledi, kada dođete do vjetrenjača, veličanstveni. Po samom vrhu moguće je napraviti krug biciklom pa se pogledi otvaraju na sve strane, pogotovo na Grebašticu, Šparadiće i otoke šibenskog arhipelaga. I Šibenik vam je ovdje na dlanu, i još mnogo toga. Vaša kamera će sigurno škljocati na sve strane, znate već onu, ako nije bilo na društvenim mrežama, nije se niti dogodilo. Pri povratku je staza iznimno zabavna te se preko brda Jelinak vraća natrag Primoštenu, neprestano uz prekrasne poglede na more. Za one od vas kojima je ova staza od 42 km sa 980 metara uspona previše, imate i kraću varijantu. Staza 6 „Orlice“, kreće iz Grebaštice i ide najkraćim mogućim putem prema vrhu. Dugačka je 13 kilometara, a čeka vas „samo“ 500 metara visinske razlike. Ako ste u Grebaštici, obavezno probajte domaće suhe smokve po kojima je ovaj kraj poznat, a u Primoštenu bi vam preporučili jedno od brojnih seoskih domaćinstava u zaleđu u kojima možete uživati u autohtonoj dalmatinskoj atmosferi i hrani.
Šibenik na dlanu
Ne mora se baš uvijek toliko penjati da bi se na biciklu uživalo u prekrasnim pogledima. Sigurno među vama ima i onih kojima padne mrak na oči kada vide dugački uspon pred sobom, pa moramo misliti i na vas. Staza 1 „Šetnica sv. Ante“ dugačka je samo 16 kilometara sa ukupno 200-njak metara uspona, a opet ima svoje adute kada su pogledi u pitanju. I to kakve. Sa ove se staze pružaju prekrasni pogledi na grad Šibenik, koji odavde izgleda kao na razglednici. Staza se dalje prostire kroz kanal sv. Ante kojeg prati u čitavoj njegovoj dužini. Pogled na kanal u kojemu je gotovo uvijek gust morski promet zaista je prekrasan, a na ovom dijelu rute čeka vas skrivena crkvica sv. Ante pustinjaka po kojoj je kanal dobio ime, te nekoliko odmorišta, igralište sa spravama za vježbanje i naravno prekrasna priroda. Ukoliko ste jedan od onih kojima se na biciklu ne žuri, svakako odvojite vremena za posjet novootvorenom „Posjetiteljskom centru kanal sv. Ante“ u kojem kroz stalni multimedijalni postav centra možete naučiti mnogo toga o flori i fauni ovog specifičnog područja u kojem se rijeka Krka ulijeva u more. Prekrasnim vizurama ovdje nije kraj, jer vas pri kraju šetnice čeka možda i najljepši prizor, pogled na srednjovjekovnu tvrđavu sv. Nikole, sagrađenu na moru na ulazu u kanal. Tvrđava je sagrađena još u šesnaestom stoljeću i bila je glavna braniteljica Šibenika u slučaju napada s mora. Danas je turistička atrakcija i zaštićeni spomenik UNESCO-a. Ne može se baš puno biciklističkih staza u svijetu pohvaliti da se sa njih mogu uslikati čak dva spomenika pod zaštitom UNESCO-a. E pa ova naša može (drugi zaštićeni spomenik je naravno katedrala sv. Jakova u Šibeniku, koja se jasno vidi sa staze op.a). Staza nakon tvrđave napušta obalu, no i dalje je zanimljiva je prolazi pokraj slanih jezera Velike i Male soline, na kojima su se još u 14. stoljeću nalazile solane koje su bile jedan od glavnih izvora prihoda za Šibenčane u tom dobu.
Mjesta za pisanje nikada dovoljno, a lijepih staza koliko vam srce želi. Nemojte stoga misliti da su one biciklističke rute koje se nisu našle na ovom superkratkom popisu manje lijepe ili atraktivne. Dapače. Pronaći ih možete na web stranici bike&hike.
Autor: © Antonio Barišić