Nezaobilazna baština na obali

Nezaobilazna baština na obali

Katedrala sv. Jakova

Katedrala sv. Jakova čuvena je građevina uvrštena na popis spomeničke baštine UNESCO-a i najznačajnije je graditeljsko ostvarenje 15. i 16. st. na tlu Hrvatske. Jedina je katedrala u cijeloj Europi izgrađena isključivo od kamena, bez uporabe drvenih konstruktivnih elemenata. Po svojoj ljepoti te tehnikama građenja i stilskim značajkama nije samo najveći i najznačajniji objekt arhitektonske baštine u gradu Šibeniku nego i jedinstven spomenik europske sakralne arhitekture. Po svojoj umjetničkoj vrijednosti spada u najznačajnije europske monumentalne katedrale, a zahvaljujući nekim svojim karakteristikama jedinstvena je, ne samo među katedralama nego i među kršćanskim crkvama općenito!

Tvrđava sv. Nikole

Tvrđava sv. Nikole, jedan od novijih dodataka popisu svjetske baštine UNESCO-a , izgrađena je tijekom 16. st. kao sastavni dio mletačkog obrambenog sustava nastalog između 15. i 17. st. i smještena na ulazu u kanal sv. Ante. Izgradnja tvrđave bio je važan pothvat, ne samo za građane Šibenika, nego i za njegove vladare jer je izgrađena radi obrane grada od turskih napada s mora. Tvrđava podignuta na ulazu u uski, 1500 metara dug kanal, postala je važna strateška obrambena struktura koja je pridonijela nedodirljivosti šibenske luke i samoga grada Šibenika. Jedini je mogući ulaz u Šibenski zaljev bio kroz kanal, što je omogućilo učinkovitu obranu i potpunu kontrolu ulaska brodova.

Tvrđava sv. Mihovila

Tvrđava sv. Mihovila nalazi se na 70 m nadmorske visine. Izgrađena je od bijelog klesanog kamena u razdoblju između 15. i 17. stoljeća te zauzima površinu od 2600 metara kvadratnih. Tijekom arheoloških iskapanja pronađeni su arhitektonski ostatci i obilje povijesnih artefakata iz doba mletačke vladavine, kao i ostatci materijalne kulture iz željeznoga doba, što dokazuje da su Hrvati tvrđavu izgradili na mjestu starog ilirskog grada. Tvrđava sv. Mihovila sjajna je lokacija za otvorenu ljetnu pozornicu te je često domaćin odličnim koncertima poznatih suvremenih, kao i klasičnih glazbenika.

Tvrđava sv. Ivana

Tvrđava sv. Ivana nalazi se na brdu iznad starogradske šibenske jezgre visokom 115 m. Podignuta je u zvjezdolikom obliku 1646. godine prema projektu mletačkog vojnog inženjera Antonija Lenija s ciljem zaštite grada od turskih kopnenih napada. Zanimljivo je da je tvrđava sagrađena u samo mjesec i pol jer su se tadašnji građani grada Šibenika toliko bojali turskih napada da su i sami pripomogli gradnji.

Tvrđava Barone

Tvrđava Šubićevac, poznata i kao tvrđava Barone, nalazi se na uzvisini od 80 m. Nakon izgradnje povezana je s tvrđavom sv. Ivana uz koju je imala važnu ulogu u obrani grad od Turaka 1647. godine. Tvrđava Šubićevac dugo je nosila ime baruna Degenfelda, mletačkog vojskovođe njemačkog podrijetla koji je pomogao u obrani grada od Turaka.

Šibenska gradska vijećnica

Gradska vijećnica vrlo je skladna i prozračna renesansna građevina podignuta između 1533. i 1546. godine, a smještena je na srednjovjekovnom središnjem gradskom trgu (plathea communis). Prizemlje obuhvaća klaustar (s arkadama), odakle se prilazilo negdašnjim uredima komunalne uprave. U prosincu 1943. prilikom savezničkog zračnog bombardiranja Vijećnica je bila potpuno razorena. Nakon rata restaurirana je u izvornom obliku i izgledu, a unutrašnjost prostorno organizirana i opremljena u skladu s potrebama nove funkcije.

Muzej grada Šibenika

Muzej grada Šibenika utemeljen je 20. prosinca 1925. prigodom obilježavanja tisućite obljetnice hrvatskog kraljevstva, a smješten je u bivšoj Kneževoj palači u neposrednoj blizini katedrale sv. Jakova. Kneževa palača dio je obalnog obrambenog sustava grada izgrađenog u 13. i 14. stoljeću, a njezina je adaptacija, koja je omogućila suvremeni rad muzeja, dovršena 1975. godine. Cjelokupan fundus Muzeja podijeljen je u tri glavne zbirke: arheološki odjel, kulturno-povijesni odjel i odjel novije povijesti. Muzej je postigao značajne rezultate u znanstvenoj, izložbenoj i izdavačkoj djelatnosti.

Srednjovjekovni samostanski vrt sv. Lovre

Srednjovjekovni mediteranski samostanski vrt sv. Lovre obnovljen je i otvoren 2007. godine, nakon što je gotovo stotinu godina bio zaboravljen. Ovaj je vrt rijetka znamenitost jer predstavlja jedini samostanski vrt takve vrste u Hrvatskoj koji slijedi poznatu srednjovjekovnu shemu: križna staza s malim zdencem u središtu i jednostavnim parternim uređenjem, obrubljena šimširom i prekrasnim, starinskim mirišljavim ružama. U četiri polja zasađeno je ljekovito i začinsko bilje, a posebno mjesto pripada umjetničkoj zbirci majčine dušice, s prekrasnim crvenkastim, ljubičastim, sivkastim, svijetlozelenim i tamnozelenim bojama lišća. Još su jedna znamenitost vrta kapari posađeni u šupljinama u zidu, a lokalna legenda kaže da je kapare u Šibenik donio poznati graditelj Juraj Dalmatinac.

Crkva i samostan sv. Frane

Crkva sv. Frane podignuta je u drugoj polovici 14. st. na krajnjem jugoistočnom dijelu šibenske povijesne gradske jezgre. Crkva predstavlja prostranu jednobrodnu gotičku građevinu bez dekorativnih elemenata. U sklopu arhitektonskog kompleksa šibenskih franjevaca konventualaca nalazi se samostan koji datira iz 14. st., te Muzej Svetog Frane. Budući da su se kulturno-povijesne umjetničke vrijednosti stoljećima skupljale u samostanu, on danas predstavlja mjesto na kojemu je pohranjen velik dio spomeničke baštine grada. Knjižnica se ističe zbirkom od 140 inkunabula te zbirkom rukopisnih kodeksa. Tu se nalazi i Šibenska molitva, jedno od najstarijih djela hrvatske književnosti, napisano latinicom oko 1375. godine.

Crkva sv. Barbare

Crkva sv. Barbare spomenik je gotičke arhitekture u Šibeniku. To je jednobrodna crkva čija je gradnja započela oko 1400. godine. Iznad glavnog ulaza ističe se gotička niša u kojoj se nalazi skulptura sv. Nikole, rad talijanskog majstora Bonina iz Milana. Gotički prozor sa zavjetnim kipom u dnu dao je izraditi šibenski liječnik Marko 1419. godine te je isti postavljen na sjevernom zidu. To je jedinstven primjer srednjovjekovnog reljefnog prikaza liječnika na istočnoj obali Jadrana. Danas se u crkvi sv. Barbare nalazi i mali muzej u kojem su izložena najvrjednija umjetnička djela iz razdoblja od 14. do 17. st.

Crkva Gospe od Karmela

Gledano s mora, panoramom Vodica dominira brdo Okit s crkvom Gospe od Karmela. Prva crkva na uzvisini podignuta je u 17. stoljeću, vjerojatno na temeljima ranije kapelice. Početkom 20. stoljeća crkva Križnog puta sagrađena je od podnožja do vrha brda s četrnaest kapelica, od kojih svaka označava jednu postaju Križnog puta. Crkva je proširena s nekoliko dodataka, ali je i dvaput srušena, tijekom Drugoga svjetskoga rata i Domovinskoga rata. Sadašnja crkva iznimne suvremene ljepote djelo je poznatog zadarskog arhitekta Nikole Bašića.